Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Bruto inozemni dug smanjen na 66,7% BDP-a

Izraženo smanjenje na godišnjoj razini i u odnosu na tromjesečje ranije rezultat je smanjenja duga središnje banke. Već u prosincu 2024. stanje ukupnoga inozemnog duga značajno se jednokratno smanjilo na račun toga što je Hrvatska narodna banka prestala provoditi repo poslove s inozemstvom.

Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (87,6% ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na isto razdoblje 2024. godine za 7,1% ili 3,5 mlrd. eura, a u odnosu na drugo tromjesečje 2025. za 1,4% ili 0,7 mlrd. eura. U odnosu na kraj 2024. ukupan bruto inozemni dug veći je za 3,3 mlrd. eura ili 5,9%, a isključujući središnju banku za 4 mlrd. eura ili 8,3%.

Promatrajući detaljnije po komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke* u ukupnom smanjio se s 23,5% na kraju rujna 2024. na 12,4% krajem rujna 2025., a iznosio je 7,5 mlrd. eura. U rujnu prošle godine u odnosu na kraj 2024. promatrani dug smanjio se za 0,7 mlrd. eura ili 9%. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 30,1% u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,2 mlrd. eura (+44 milijuna eura ili 0,2% više u odnosu na kraj 2024.).

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju rujna 2025. je u odnosu na kraj 2024. zabilježio pad za 154 mil. eura ili 1,1%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 23,2%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora iznosio je 14 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug kreditnih institucija tj. banaka iznosio 8,1 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2024. povećan za 2,2 mlrd. eura odnosno 36,4%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 13,4%.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 26,4 mlrd. eura ili 43,7% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s gotovo 34 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 56,3% ukupnog bruto inozemnog duga.

U skladu s navedenim, na kraju trećeg tromjesečja 2025. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti iznosio je 66,7% BDP-a. U odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2024. godine, pokazatelj je manji za gotovo 10 postotnih bodova, dok je u odnosu na kraj 2024. porastao za 0,3 postotna boda. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB manje je za samo 0,1 postotni bod u odnosu na isto razdoblje 2024. odnosno veće u odnosu na kraj 2024. za 1,6 postotnih bodova promatramo li omjer duga i BDP-a.

*Prema informacijama iz HNB-a, ulaskom RH u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza.